O projektu

Projekt Duhovnost kao temelj održive budućnosti (DUHOBUD) istražuje ulogu duhovnosti — u njezinim religijskim (osobito kršćanskim) i sekularnim oblicima — kao temeljne sastavnice u oblikovanju održive budućnosti.

Duhovnost i duhovni razvoj u posljednjih nekoliko desetljeća postaju sve češća tema u znanstvenoj literaturi. Duhovnost se, naime, danas prepoznaje kao resurs i važan čimbenik u brojnim područjima ljudskog djelovanja i života. Polazište istraživanja jest uvjerenje da bez duhovnog razvoja, koji uključuje čovjekovu povezanost s vlastitim unutarnjim središtem, s drugim ljudima, sa stvorenim svijetom i s transcendentnim, nije moguće ostvariti istinski održivu budućnost.

Cilj projekta je analizirati kako duhovne vrijednosti utječu na formiranje svijesti o smislu ljudskog života, o okolišu, o društvenoj pravdi i međugeneracijskoj odgovornosti, kako duhovnost može motivirati ljude na odgovorno ponašanje te kako učiti biti duhovan odnosno koje su metode učenja i rasta u duhovnosti. 

 

Za ostvarenje ciljeva održive budućnosti nužno je pomaknuti fokus s materijalne potrošnje na dublje duhovne i moralne vrijednosti. Poseban naglasak stavlja se na ulogu odgoja i obrazovanja u promicanju takvih vrijednosti kroz integraciju duhovne dimenzije u odgojnoobrazovne sadržaje i pedagoški pristup. 

Kroz interdisciplinarnu analizu i empirijsko istraživanje, projekt ima za cilj ponuditi konkretne smjernice za jačanje kulture odgovornosti, suživota i smislenog djelovanja kao temelja za održivu budućnost koja u središte stavlja čovjeka i njegovu povezanost sa samim sobom (živjeti prije smrti), s drugima, prirodom i transcendencijom. 

Projekt se financira iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), a voditeljica projekta je prof. dr. sc. Ružica Razum. 

PODRUČJA ISTRAŽIVANJA 

Što istražujemo?

Znanstveni interes za duhovnost: teorijska istraživanja i pregled literature

  • Znanstveni interes za duhovnost. Otvorenost znanosti prema dijalogu s religiozno-duhovnom sferom. 
  • Duhovnost u različitim znanstvenim disciplinama (teologija, filozofija, umjetnost, književnost, psihologija, socijalni rad…). 
Religijska i sekularna duhovnost
  • Religija, religioznost, duhovnost. 
  • Religijska duhovnost. 
  • Nereligijski (sekularni) koncepti duhovnosti. 
  • Koncept religijske i sekularne duhovnosti u odgoju i obrazovanju. 
  • Religijska i duhovna pismenost. 

Kršćanska duhovnost

  • Terminološka pojašnjenja (religioznost, duhovnost, kršćanska duhovnost, pobožnost…). 
  • Povezanost kršćanske duhovnosti s duhovnim tradicijama i praksama drugih religija.  
  • Analiza temeljnih crkvenih dokumenata. 
  • Metode učenja i rasta u duhovnosti, osobito kršćanskoj duhovnosti. 

Održiva budućnost i duhovnost

  • Analiza postojećih teorija i literature o održivom razvoju i duhovnosti. 
  • Identifikacija ključnih duhovnih vrijednosti koje mogu doprinositi održivim praksama. 
  • Integracija duhovnosti u održivi razvoj. 
Duhovnost u odgoju i obrazovanju
  • Pitanje duhovnosti u odgoju i obrazovanju. Odgoj za duhovni razvoj u okruženju materijalizma i konzumerizma i u školi usmjerenoj na postizanje mjerljivih ishoda učenja, osobito kognitivnih ishoda. 
  • Dokumenti (crkveni i svjetovni). 
  • Vjeronauk,  duhovnost (duhovni razvoj i duhovno učenje) i održivi razvoj i budućnost. 
  • Inicijalno obrazovanje i osposobljenost odgojitelja i nastavnika za promicanje duhovnih vrijednosti i duhovnog razvoja djece i mladih. 
  • Kako učiti biti duhovan. 

Metode

Teorijski okvir i analiza literature

  • Pregled i analiza domaće i strane literature o duhovnosti (religijskoj i sekularnoj), o održivom razvoju i njihovoj međuovisnosti
  •  Komparativna analiza različitih duhovnosti (kršćanska, sekularna, filozofska…) i njihovog odnosa prema vrijednostima održivost 
  • Analiza crkvenih dokumenata,  dokumenata važnih za odgoj i obrazovanje te odgojno-obrazovnih priručnika, udžbenika, nastavnih materijala  

Kvantitativno istraživanje – Anketno istraživanje

  • Dizajniranje anketa i njihova distribucija među nastavnicima osnovnih i srednjih škola te među odgojiteljima u predškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama.
  • Obrada i analiza rezultata.

Kvalitativno istraživanje – polustrukturirani intervjui i fokus grupe

  • Polustrukturirani intervjui i fokus grupe: intervjui su usmjereni na uže definirane teme i definirane skupine ispitanika odabranih na temelju provedenog anketnog istraživanja.
  • Interpretacija podataka.

Primjena

Analiza rezultata i razvoj preporuka

  • Sumarno predstavljanje rezultata svih istraživanja.
  • Razrada konkretnih preporuka za politiku održivog razvoja (budućnosti) temeljenih na duhovnim vrijednostima